KAIZEN U KANCELARIJI - PRAKTIČNA ISKUSTVA IMPLEMENTACIJE KAIZENA U SRBIJI

Menadžment Centar Beograd održao je osmi sastanak Kaizen&Lean kluba, 21.  maja 2021. godine, on-line, preko ZOOM aplikacije na temu „Kaizen u kancelariji“. Sastanku je prisustvovalo više od 120 ljudi.   Kao panelisti učestvovali su: Moderatori sastanka bili su: Slide2 Sastanak je započet predstavljanem panelista, počevši od dame, Nataše Marković, generalnog menadžera GALEB GRUPE. Kompanija ima više programa, sektora i vrste proizvoda. Proizvode čepove, zatvarače, limenke za prehranu, termalne rolne, GPS sisteme za praćenje vozila, signalizaciju za železnice, odnosno imaju široki dijapazon proizvoda. Nakon Nataše, predstavio se Ivica Dostanić, direktor OMS programa u kompaniji NIS koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom, preradom i prometom nafte i prirodnog gasa. Takođe, realizacijom različitih programa u oblasti petrohemije i energetike. Lazar Stevanović, menadžer logistike i kontinulalnog unapređenja, predstavio je njegova dosašnja iskustva iz oblasti kontinualnog unapređenja. Nakon predstavljanja panelista, Dragica je otvorila temu o implementaciji kaizen-a i lean-a u neproizvodnim delovima kompanija tj u kancelarijama, a prva je svoje mišljenje iznela Nataša. Ona je napomenula da je kaizen najpre implementirala u proizvodnom delu, ali da su vrlo brzo krenuli i sa uvođenjem tabli u kancelarijama, pravljenjem standarda za dokumentaciju, vizuelizacijom, definisanjem formi izveštaja i slično. Po njenom iskustvu, sve je to uzrokovalo porastom motivacije ljudi, a da je vizuelizacija najviše tome doprinela.  Za Lazara je 5S osnova i polazna tačka. Kako bi postakao ljude da primenjuju kaizen, Lazar je koristio njegov omiljen alat Gemba šetnju. Takođe, alat za koji je uvideo da može da koristi i u administraciji jeste mapiranje procesa. Dao je primer da su često imali problem sa odobravanjem faktura i kako je to rešio sa kolegama uz pomoć mapiranja procesa. Ivica je izneo mišljenje da je neprihvatljivo u smislu kaizena deliti organizaciju na proizvodnju i kancelarije. Kaizen po njemu bi trebalo da se prihvati ne samo kao filozofija, već kao način života. Takođe, izneo je primer kako je to izgledalo primenjivati kaizen u jednom proizvodnom objektu, gde se takođe nalaze i kancelarije. Ceo klub je tekao u smeru iznošenja raznih primera od strane panelista i dobrih praksi u njihovom dosadašnjem radu. Takođe, publika je bila vrlo aktivna. Dosta pitanja je postavljeno od strane publike, a panelisti se nisu ustručavali da odgovore na svako od njih. Jedna od glavnih tema bilo je to kako izgledaju sastanci kod panelista tj. kako su izgledali ranije, a kako danas izgledaju. Govorilo se o tome koliko mnogo vremena i energije se gubi na neefikasnim sastancima i kako da se to reši uz pomoć kaizen-a. Jedan od rešenja je bila primena CPR alata (cilj, proces i rezultat).   Zaključak kluba je bio da nema odustajanja i da se promena kulture organizacije ne dešava preko noći. Takođe, rečenica koja je obeležila kraj kluba jeste „gram akcije vredi više od tona teorije, pođite od sebe, u kancelariji, sa saradnicima... kako nam je u kancelariji, tako nam je u proizvodnji, tako nam je u realnom životu...“