Kume, da ti gledam u karte? - Deset trendova u controllingu 2. deo

U Controlling magazinu broj 01 pisao sam o pet trendova u controllingu. Trendovi su bili
  • Balanced scorecard
  • Procesi
  • ABC Activity Based Costing
  • Customer P&L
  • Business Inteligence.

U ovom broju nastavljam sa opisom još pet trendova koji obeležavaju controlling.

  • OPO One Page Only
  • Beyond budgeting
  • Rizici
  • Forecast
  • Agent promene
  [caption id="attachment_10759" align="alignnone" width="550"]Bojan Šćepanović Bojan Šćepanović, direktor MCB Menadžment Centar Beograd i predsednik, ICV Srbija.[/caption]  

Trend 6: OPO ONE PAGE ONLY - MENADŽERI TRAŽE IZVEŠTAJ NA JEDNOJ STRANI

“U moje vreme…” je jedna od omiljenih rečenica svakog roditelja. Elem, u moje vreme, dok sam radio kao controller, imao sam zadovoljstvo da napravim svoj prvi mesečni izveštaj. Taj izveštaj je imao “samo” 47 strana. Kada ga je CEO pažljivo pogledao, a on je inače bivši CFO i controller, na prvoj strani je dopisao: “Not more than 15 pages“. Posle toga mi je i usmeno rekao: “Bojane, ja bih voleo da vidim ceo tvoj izveštaj na jednoj strani“. Ja sam ga samo bledo gledao. Kada malo bolje razmislim, često sam ga tako gledao. Međutim, danas mi je mnogo toga jasnije. Menadžeri više nemaju vremena da gledaju izveštaje na 47 strana ili 165 PowerPoint slajdova. Oni žele da vide izveštaj na jednoj strani. Postoji i jednostavan izraz za ovakav izveštaj – OPO (One Page Only). Pojavljuju se i Dashboardi, koji koncentrisano prikazuju najvažnije KPI na jednom ekranu.

Srbija: Nije teško napraviti OPO. Controller umesto 29 sheetova treba da napravi jednu ključnu stranu. Sa druge strane, najveći problem je psihologika kod controllera. Controlleri se plaše da će ispasti glupi i neradnici ako izveštaj ima samo jednu stranu. Ja se sećam svog razmišljanja od pre četrnaest godina godina: “Mesec dana radim na izveštaju. Poslednjih desetak dana se ubijam od posla i posle svega treba da dam menadžeru samo jednu stranu. Hej, jednu stranu! Bolje da mu ja napravim 47 strana, pa da on (menadžer) vidi koliko se ja raspadam od posla“. Moje razmišljanje je sada potpuno drugačije – menadžeru bih napravio izveštaj samo na jednoj strani. Višak informacija stvara netransparentnost.

  Trend 7: BEYOND BUDGETING - DA LI JE KRAJ TRADICIONALNOM BUDŽETU?

Beyond budgeting je koncept koji potpuno ukida budžet kao alat menadžmenta. On totalno menja proces budžetiranja i veći fokus stavlja na forecast, kao i na relativne ciljeve. Istovremeno, beyond budgeting uvodi i promenu u procesu liderstva, dajući izuzetno široka ovlašćenja zaposlenima (demokratizacija, delegiranje ovlašćenja, fokus na vrednosti kompanije). Beyond budgeting deluje “nestvarno”, ali ga kompanije ipak koriste. Neko će reći: “Zar je moguće upravljati kompanijom bez jasnih i fiksnih budžeta?”. Odgovor je – “da”. Mnoge kompanije koriste beyond budget: Handelbanken, Statoil, Southwest Airlines, Arla, American Express, Google, Aldi…

Srbija: Ja koristim beyond budgeting već četrnaest godina. Možda je jedan od razloga to što je moja kompanija mala, pa mogu da budem fleksibilan i brz. Sa druge strane, i Telenor u Srbiji koristi principe beyond budgetinga. Oni i nisu baš mala kompanija – imaju više od 1.000 zaposlenih. Dakle, šta čekate?

  Trend 8: RIZICI - SVET JE POSTAO “LUDA KUĆA”

Svet je postao veoma nepredvidljivo i rizično mesto. Ebola, rat u Ukrajini, svetska ekonomska kriza… Promene se dešavaju svakodnevno i to utiče i na controlling. Controllerima postaje sve teže da definišu jasne ciljeve, jer je volatilnost iz okruženja mnogo viša. Menadžeri sve više počinju da traže “what if” analize, sa pitanjima kao što su: “Ako Rusija i Ukrajina zarate, koliko će to da smanji našu EBITDA?”. Počinju da traže odgovore od controllera, tipa: “Proceni koji su sve rizici, ali i šanse, ako Vlada uvede dodatnu akcizu od 1 RSD”.

Srbija: Upravljanje rizicima je visokorazvijeno u bankama i osiguravajućim kućama. Pojedine velike kompanija imaju posebne sektore rizika. Sa druge strane, sve veći broj controllera počinje da se bavi pitanjima rizika. Jedan od tekstova u ovom broju (Aleksandar Teofilović) bavi se upravo pitanjima rizika.

  Trend 9: FORECAST - “DAJ MI FORECAST ZA 6 KVARTALA UNAPRED I HOĆU DA GA PRAVIŠ SVAKI MESEC”

Gornja rečenica postaje stvarnost u pojedinim kompanijama. Controlleri se više ne bave samo prošlošću (analiza varijansi: prošla godina vs tekuća godina), već je sve veći fokus na budućnosti (forecast za narednih 6 kvartala). Kompanije prvo počinju da prave forecaste jednom godišnje, obično u septembru. Onda počinju da prave kvartalne forecaste na svaka tri meseca. Zatim, forecast postaje standard i u mesečnom izveštavanju. Možda će uskoro kompanije praviti forecaste svaki dan?

Srbija: Kao i kod većine trendova, uspešne kompanije imaju dobro razrađene forecaste. One žive za budućnost. Manje uspešne kompanije i dalje analiziraju prošlost.

  Trend 10: AGENT PROMENE - CONTROLLER JE POSTAO MILAN TAROT

Ključna reč za controllera u ovom trenutku je biznis-partner. Controller je ekonomski savetnik koji pomaže menadžeru da ostvari ekonomske ciljeve. Sa druge strane, menadžer je taj koji ima ulogu da odlučuje. Pošto budućnost donosi promene u poslu controllera, on će postati agent promena koji će imati aktivnu ulogu u tom procesu transformacije. Controller će morati da predupredi događaje i, konačno, postaće Milan Tarot koji jasno vidi budućnost i već danas preduzima akciju. I, donosi odluke.

Srbija: Ovo je opis controllera budućnosti. Hajde da sačekamo budućnost i da vidimo šta će biti.

  Autor teksta je Bojan Šćepanović, direktor, MCB Menadžment Centar Beograd i predsednik, ICV Srbija. Tekst je preuzet iz Controlling magazina broj 2.